Kruh baguette 1 1

Sourdough; kiselo tijesto

Moja opčinjenost kiselim tijestom nije došla odjednom, zaljubljivala sam se postepeno, prolazila kroz faze znatiželje, entuzijazma, odustajanja i ponovnih pokušaja. Usput sam „ubila” barem šest startera, vlastitih i poklonjenih, i tek kad je svijet stao, za vrijeme “pandemije”, imala sam vremena upoznati to živo biće, koje je zapravo više ljubimac nego samo sastojak za kruh.

Što je to kiselo tijesto poznatije kao sourdough?

Sourdough je prirodno dizano tijesto za koje se umjesto kupovnog koristi domaći kvasac popularno zvan, starter. Fermentacija dobrim bakterijama i gljivicama daje mu blago kiselkast okus i prepoznatljiv rupičast izgled. Osim što je ukusniji i probavljiviji, sourdough je i zdraviji, bogat vlaknima i hranjivim tvarima koje podržavaju crijevnu floru, probavu i imunitet. Klasični recept sadrži tek brašno, vodu, sol i starter, no proces izrade je relativno složen i traži razumijevanje.

Za sourdough je potrebno uhvatiti ritam i biti jako strpljiv, to je izvrsna vježba u slow living-u. Važno je naučiti kako funkcioniraju bakterije i gljivice koje čine kiseli kruh zdravim i ukusnim, a ako ste kao ja da učite bolje iz prakse i nemate živaca gledat desetke YouTube videa, onda je potrebno puno pokušaja i pogrešaka kako bi uspostavili odnos sa svojim tijestom i razumjeli ga na jednoj dubljoj razini.

Starter

Ključ uspješnog sourdougha je razumjeti što je zapravo starter, živa, divlja kultura koja omogućuje fermentaciju.
U osnovi, starter je jednostavna mješavina brašna i vode u kojoj se s vremenom razviju dobre gljivice i bakterije. One tijestu daju blago kiselkast okus, lakoću i nutritivnu vrijednost.

Kada se o starteru brinete redovito, on “živi” u ravnoteži. Ako ga zanemarite, ostavite bez hrane ili na previsokoj temperaturi, gljivice odumiru, a bakterije počinju stvarati neugodan miris i sivkast sloj što je znak da je kultura oslabjela.

Kako bi ostao zdrav, starter treba hranjenje: svakih 12 sati na sobnoj temperaturi ili svaka 2 dana ako je u frižideru.
Hranjenje je jednostavno, dodate 3–4 žlice brašna (najbolje tip 00) i isto toliko vode, promiješate i poklopite. S vremenom ćete to raditi instinktivno, “od oka”.

Hidratacija

To je jednostavno rečeno postotak vode u tijestu. Najčešće je od 50% – 90%.

Na hidrataciju ne utječe samo količina dodane vode, već i gustoća startera, vlaga zraka, temperatura prostorije te kvaliteta brašna. Savršen omjer ne postoji, morate ga sami pronaći i često je drugačiji.

Ako je tijesto prerijetko, kruh neće biti loš, ali će ga biti teže oblikovati. Nakon godina pokušaja shvatila sam da ne trebam slijepo pratiti recepte, već slušati tijesto i dodavati vode koliko ono traži. Gusto tijesto je nešto zahtjevnije, ali fermentacijom postaje glatko, elastično i lagano, a ispečeni kruh je prozračan i dobre teksture.

Dakle, najvažnije je razviti osjećaj za tijesto, nemojte ga se bojati, eksperimentirajte, s ljubavlju, i ono će surađivati s vama.

Autoliza

Autoliza je jednostavan proces miješanja samo brašna i vode nekoliko sati prije dodavanja kvasa i soli. Rezultat je tijesto koje se lakše oblikuje, ne traži puno miješenja i ima finiju teksturu.

Mješavinu brašna i vode ostavi se da odstoji 1–3 sata, zatim se doda kvas i nakon pola sata sol. Time se potiče razvoj glutena, što olakšava oblikovanje, poboljšava dizanje i teksturu te stvara šećere koji hrane gljivice i bakterije tijekom fermentacije.

Iako se čini da se ništa ne događa, autoliza je ključna jer tijesto postaje elastičnije i ugodnije za rad. Nakon autolize dodaje se kvas i tijesto se mijesi rukama, kao mikserom, pa ponovno odmara pola sata prije dodavanja soli. S tim korakom autoliza završava, a počinje fermentacija.

Kvas, predtijesto odnosno levain

Levain, ili predtijesto, ono što ja zovem kvas, mješavina je startera, bijelog brašna i vode koju pripremamo večer prije miješenja tijesta. Pravi se tako da se starter i brašno pomiješaju u omjeru 1:1, uz dovoljno vode da se sve poveže u gustu smjesu. Bolje je da kvas bude gušći na početku jer će se tijekom fermentacije postupno razrijediti.

Stretch&Fold, bulk fermentacija, rastezanje i preklapanje

Nazovimo to kako god, ali bez ove faze, odnosno faza, nema dobrog tijesta.

Zašto su ovi procesi važni za uspješan sourdough? Meni je to bilo najlakše sebi objasniti kao zarobljavanje zraka unutar tijesta. Umjesto klasičnog miješenja, sourdough tijesto se svako 30-60 minuta preklopi kao omotnica par puta uz nježno rastezanje. Ima raznih tehnika, i svatko nađe onu koja mu paše, ali koju god tehniku koristili užasno je važno sve raditi nježno, i lagano. Kad preklopite tijesto par puta, ponovno ga poklopite i pustite stajati.

To ponovite 4-6 puta u toku dana, a može i više. Tijesto bi trebalo fermentirati na sobnoj temperaturi otprilike 8-10 sati.

Hladna fermentacija

Duga hladna fermentacija u frižideru preko noći preobražuje obično tijesto u njegujuću namirnicu punu dobrih bakterija koja podupire naše zdravlje i hrani crijevnu floru te je iznimno dobro za našu probavu. 


Sourdough baguette

Mojima je od svih sourdough kruhova najdraži baguette. Super je za sendviče, a djeca ga posebno vole jer ga bez problema mogu sami rezat, pogača im uvijek stvara male probleme. Jednostavan je za napraviti ali zahtjeva malo vremena kod oblikovanja.


Za 4 komada potrebno vam je:

1 kg brašna (900 g bijelog tip 00 i 100 g raženog) 

Kvas od 100 g startera + 100 g bijelog brašna tip 00 i malo vode

600-900 ml vode sobne temperature

1-2 žlice soli (ja koristim isključivo Stonsku sol)

Malo maslinovog ulja


Večer prije umutimo kvas kako bi bio spreman do 10 sati sljedeći dan.

Tijesto od brašna i vode umijesimo oko 8 sati.

Kad je tijesto odležalo par sati (autoliza), umijesimo tijesto i kvas rukama. Ovo zahtjeva malo snage.

Pustimo da odleži pola sata-sat, a onda dodamo sol. Pa opet rukama izmijesimo ali ovaj put ruke namastimo s maslinovim uljem kako bi lakše baratali s tijestom ali i dodali malo ulja u tijesto, to daje baš lijepu aromu.

Sada počinje proces bulk fermentacije i rastezanja i preklapanja tijesta.

Tijesto držimo na sobnoj temperaturi poklopljeno prozirnom folijom ili papirom od voska te ga svakih 30-60 minuta rastežemo i preklapamo.

Nakon minimum 5 (a može i više) preklapanja tijesto je spremno za hladnu sporu fermentaciju u frižideru. Ja ga obično ubacim u frižider oko 17-18 sati. 

Sutradan ujutro par sati prije nego što želimo da kruh bude pečen, vadimo tijesto iz frižidera i kreće zabava.

Za razliku od pogače koju hladno fermentiramo u banettonu za oblikovanje, baguette oblikujemo prije pečenja rukama na radnoj površini.

Podijelimo tijesto na 4 dijela, oblikujemo u kuglicu i pustimo da odstoji jedno 20 minuta pokriveno krpom, nakon toga svaku kuglicu oblikujemo u baguette. Sve radite nježno, lagano i imajte na umu kako je cilj zarobiti zrak unutar tijesta. Dakle, za razliku od običnog tijesta gdje o tome previše ne razmišljamo, kod sourdougha moramo sve raditi tako da zrak ostaje unutra. Nema stiskanja i pritiskanja, samo laganog sklizanja po površini. Brašna koristite minimalno kako bi ostalo trenja između tijesta i radne površine.

Kad je baguette oblikovan stavlja se na finalno odležavanje u pobrašnjenu krpu. Ovo zadnje dizanje traje cca 1 sat za vrijeme čega se zagrije pećnica na 250 C.

Baguette se peče 25 minuta na papiru za pečenje na ravnoj zagrijanoj površini, to može biti pleh a može biti kamen za pizzu koji se meni pokazao najbolji. Na dno pećnice stavi se posuda s vodom kako bi isparavala tijekom pečenja i stvarala potrebnu vlagu.

Kad je kruh gotov, ohladi ga se na gradelama za hlađenje minimum 1 sat.