Featured za mali vodic kroz branje pazije

Mali vodič za branje samoniklog jestivog bilja

Pazija, mišancija, gruda…

Pazija, kako je zovemo mi u Dubrovniku, odnosno mišancija kako se zove po Hrvatskoj, ili gruda kako je zovu u Blatu na Korčuli, mješavina je jestivih samoniklih biljaka. U ovom vodiču donosim vam biljke koje mi najčešće beremo, i nadam se da ću vas ohrabriti da se uputite u branje i uživate u ovoj predivnoj bogomdanoj hrani koja raste svuda oko nas.

LEMPRC (vratimuž)

Tordylium apulum

Listovi su dlakavi
Stapka se sjaji na suncu.
Cvijeta od svibnja do srpnja.
Cvjetovi su sitni i bijeli, na rubovima imaju veće latice srcolikog oblika.
Raste u sunčanim krajevima, na livadama, pašnjacima i obrađenim poljima.
Ima specifičan korijen koji se račva na 2 djela u vrhu.
Jestivi su mladi listovi, skuhani ili na salatu.

LEMPRC(vratimuž)

KOZJA BRADA

Tragopogon pratensis

Malo razgranata biljka s dugim linearnim listovima.
Vretenastog korijena žućkaste boje.
Cvate u svibnju i lipnju. Medonosna biljka.
Tipična za Mediteran.
Jestiva je cijela, sirova ili kuhana.

KOSTRIČ (čevčerg)

Sonchus oleraceus

Listovi su bodljikavi i na prvi pogled neugledni.
Cvjetovi su žuti i glavičasti na vrhu duguljaste stabljike.
Cvate od srpnja do listopada. Medonosna biljka.
Mladi listovi su jestivi i kuhani i sirovi.
Bogati su vitaminom C i karotinom.

POLJSKI SLJEZ

Malva sylvestris

Razgranata stabljika prekrivena sitnim dlačicama.
Raste polegnuta pri tlu.
Listovi imaju izražene brazde (nerve), hrapavi na dodir, lijepo nazubljenih rubova.
Cvjetovi su blijedo ružičasti.
Cvate od svibnja do rujna.
Medonosna biljka.
Jestivi su listovi, cvjetovi, nedozreli plodovi, sjemenke i korijen.
Listove jedemo kuhane. Mogu se sušiti za čaj.

ŠTAVELJ (ciganska blitva)

Rumex obtusifolius

Razgranata zeljasta stabljika.
Listovi su široki i eliptični, na dugim peteljkama.
Glatki s valovitim rubom.
Može narasti i do 40cm.
Cvate od lipnja do rujna.
Jestivi su kuhani mladi listovi.
Biljka je bogata vitaminom C i karotinom.

NAPUHNUTA PUŠINA

Silene Vulgaris

Uspravna stabljika, na vrhu razgranata.
Listovi su zašiljeni, plavo zelene boje.
Na vrhu su cvjetovi bijele boje i malih srcolikih latica zvonolike čaške. Mogu pucketati.
Jestivi su mladi proljetni listovi, kuhani i sirovi.

LOBODA

Chenopodium album

Karakteristična brašnasta boja mladih listova.
Bogata vitaminom C, željezom, kalijem i fosforom.
Zbog koncentracije oksalne kiseline treba se konzumirati umjereno (tretirati slično kao špinat).

DIVLJA MRKVA

Daucus carota

Izgledom veoma podsjeća na pitomu mrkvu.
Korijen je vretenast, bijele boje.
Listovi su paperjasti, složeni, bogati.
Donji listovi su na peteljkama, gornji su sjedeći.
Cvjetovi su sitni i mnogobrojni, bijele boje.
Cvate od lipnja do rujna.
Jestivi su mladi listovi i cvijet.

MASLAČAK

Taraxacum officinale

Biljka jakog korijena.
Listovi su složeni u prizemnu rozetu, nazubljeni.
Stabljika je uspravna.
Cvjetovi su jezičasti, žute boje.
Cvate na proljeće pa sve do listopada.
Jedu se listovi, korijen, pupovi, cvjetovi i stabljika.
Listovi se mogu jesti sirovi ili kuhani.
Bogati su vitaminom C, karotinom i željezom.
Medonosna je biljka.

KOKOŠJA GUZICA (kosovac)

Rhagadiolus stellatus

Razgranata biljka čiji su listovi specifičnog izgleda.
Listovi skupljeni u rozetu rastu iz sredine od manjeg prema većem.
Cvjetovi su sitni i žuti, a plodovi imaju zvjezdast oblik.
Listovi se kuhaju.

PAKOLEČ

Helminthotheca echioides

Prizemni listovi rastu u rozeti.
Listovi su nazubljeni, bradavičasti, sužavaju se u crvenu ili blijedo žutu peteljku.
Raste na kamenitom tlu po Primorju.
Listovi se kuhaju.

SLAŠKA

Reichardia picroides

Sitna mediteranska biljka, duguljastih svijetlo zelenih listova.
Listovi su na rubovima lagano nazubljeni.
Cvate od travnja do lipnja.
Cvijet je malen i jezičast, sličan maslačkovom.
Mladi listovi se kuhaju.
Medonosna je biljka.

MOTAR

Crithmum maritimum

Listovi su debeli i mesnati, sivkasto zelene ili plavkasto zelene boje.
Cvjetovi su sitni i skupljeni u štitaste cvatove, svijetlo zelenkaste ili žućkasto zelene boje.
Cvate od srpnja do rujna.
Raste uz more na kamenitom i stjenovitom tlu. Voli sunce.
Sadrži vitamin C, karotin, te ima snažan miris zbog velike koncentracije eteričnog ulja.
Jestivi su mladi listovi, sirovi i kuhani.

KOPRIVA

Urtica dioica

Biljka je specifično dlakava i na dodir peče.
Može narasti i do 150 cm.
Cvjetovi su sitni, žućkasto zeleni, skupljeni u guste viseće cvatove.
Jestiva je cijela biljka, posebno mladi izdanci i listovi koji se kuhaju.
Biljka se može sušiti za razne potrebe.

ŽUĆENICA (Cikorija)

Cichorium intybus

Stabljika je uspravna. Naraste i do jedan metar u visinu.
Prizemni listovi su skupljeni u rozetu.
Cvjeta od lipnja do listopada.
Cvjetovi su svijetlo ljubičasti ili svijetlo modri.
Listovi se beru u proljeće prije cvatnje.
Kuhaju se. Specifično su gorkog okusa.
Medonosna je biljka.

TRPUTAC

Plantago lanceolata

Biljka je visoka 10 – 45 cm.
Listovi su dugi, lancetasti, skupljeni u rozetu, postepeno se sužavaju u peteljku.
Na bujnim listovima je naglašeno 3-5 ravnih žila.
Cvjetne drške su duguljaste i tanke s klasastim cvatovima na vrhu.
Cvate od svibnja do rujna.
Raste po sunčanim livadama i uz ceste.
Bogat je vitaminom C i kalijem.
Jede se kuhan. Može se sušiti za čaj.

DIVLJA BLITVA

Beta vulgaris maritima

Izgledom veoma slična kultiviranoj blitvi samo manja.
Raste u primorskom kraju pokraj livada, polja, vrtova i ceste.
Narodno ime joj je i morska blitva.
Jestive su stapke i listovi, sirovi ili kuhani.

LAVLJI ZUB (korenjaška)

Leontodon hispidus

Prizemni listovi koji rastu u prizemnoj rozeti, duguljasti su i dlakavi.
Rubovi listova mogu biti ravni ili nazubljeni.
Korijen je specifičan, sastoji se od jednog ili više oštrih gomolja.
Može imati jednu ili više cvjetnih glavica.
Raste po livadama, na hranjivom i vlažnom tlu.
Jede se kuhan.
Okus je sličan žućenici i maslačku ali manje intenzivan.

BOŽJA BRADA

Sanguisorba minor Scop.

Biljka je razgranata.
Prizemni listovi su perasti i rastu na dugoj tankoj peteljci.
Raste po suhim livadama, travnjacima i pašnjacima, te po kršu i kamenu.
Listovi se beru u rano proljeće dok je biljka mlada, te imaju ugodan okus i miris koji podsjeća na krastavce.
Jede se sirova i kuhana.

DIVLJI PORILUK

Allium ampeloprasum

Stabljika je uspravna, tipična za lukovičasto povrće.
Lukovica je okrugla i bijela.
Listovi su linearni, plosnati, na dodir lagano hrapavi.
Cvjetovi su skupljeni u kuglaste cvatove na dugim stapkama.
Cvate u lipnju i srpnju.
Razmnožava se lukovicama, stoga se bere režući nadzemni dio.
Kuha se cijela biljka.

MORAČ

Foeniculum vulgare

Biljka naraste i do 2 metra.
Iz korijena biljka razgranato raste. Stabljika je glatka, zaobljena i šuplja.
Listovi su perasto razdijeljeni i puni mekanih igličastih listića.
Cvate u srpnju i kolovozu.
Ugodnog je i aromatičnog mirisa. Slatkastog okusa.
Jede se kuhana i sirova.
Medonosna je biljka.

KUKE

Tamus communis

Kuke i šparoge u našim se krajevima najčešće beru i kuhaju skupa.
Kuke se u narodu još nazivaju Bljušt.
Biljka je od 1 do 3 metra duga povijuša, vijugave stabljike s oštrim srcolikim listovima.
Plodovi su okrugli, crvene boje, složeni u male grozdove.
Jestivi su samo proljetni izdanci (kuke) dok je plod i korijen otrovan.

ŠPAROGE

Asparagus acutifolius

Trajna grmolika biljka koja može narasti i do metra u visinu.
Listovi su sitni, igličasti i veoma bodljikavi.
Plod je crvena bobica.
Raste po pjeskovitom i kamenitom tlu.
Jestivi su proljetni izdanci (šparoge).
Jedu se kuhane.

BROĆ (Prilipaća)

Galium aparine

Dugačka ljepljiva biljka.
Stabljika može biti pridignuta ili polegnuta, obrasla sitnim dlačicama koje prijanjaju za podlogu.
Listovi su eliptični i lancetasti, imaju bodljicu na vrhu.
Raste na livadama i kraj putova, te na zapuštenim parcelama.
Kuhaju se proljetni izdanci.

GNJAŠKA

Lactuca sp.

Biljka je razgranata u donjem dijelu.
Listovi su duguljasti, plavkasto zeleni, izrazito perasto nazubljeni.
Cvjetne glave su zvjezdaste, plave ili ljubičaste.
Raste po suhim poljima, na osunčanom i kamenitom tlu.
Listovi se jedu sirovi ili kuhani.

DINJICA

Za ovu biljku mi je teško bilo naći latinski naziv.

Prizemni listovi su perasti, imaju 15-ak nazubljenih listića i rastu na dugoj peteljci.
Raste na sunčanim livadama, travnjacima i pašnjacima.
Bogata je vitaminima C i A.
Jede se sirova i kuhana.
Medonosna je biljka.

LOĆIKA (ploštanica)

Urospermum picroides

Za ovu biljku mi je teško bilo naći latinski naziv.

Kuhaju se mlade proljetne biljke u paziji.

SLONOVO UHO

Za ovu biljku mi je teško bilo naći latinski naziv.

Kuhaju se mlade proljetne biljke u paziji.

Ovo nije ono Slonovo Uho, ukrasna biljka.
Mora imati baršunaste listove, ako su glatki, ne beri, jer ne valja!

TUŠT (Portulak)

Portulaca oleracea

Biljka je sukulentna i raste u svim smjerovima.
Stabljika je razgranata i polegnuta uz zemlju.
Stapke su mesnate, smeđe boje, mogu narasti i do 30 cm.
Listovi su jajasti, glatki i mesnati.
Cvjetovi su maleni, žute boje, smješteni u pazušcima listova.
Raste na sunčanim mjestima, na plodnom i siromašnom tlu, te ko korov po vrtovima.
Listovi se jedu sirovi ili kuhani.

POLJSKI MAK

Papaver rhoeas

Stabljika je razgranata, uspravna.
Naraste i preko 60 cm visine.
Obrasla je dlačicama.
Listovi su duguljasti, nazubljeni, obloženi dlačicama.
Donji listovi su polegnuti uz zemlju.
Cvijet je prepoznatljivo crven i raste na vrhu tankih dlakavih stapki.
Raste po livadama i poljima.
Cvate od svibnja do srpnja.
Listovi su jestivi kuhani.
Medonosna je biljka.

RUSOMAČA

Capsella bursa-pastoris

Biljka je mesnata, iz obitelji kupusnjača.
Stabljika je pri dnu skupljena u rozetu.
Prizemni listovi su blizu tla, vanjski listovi su uspravni.
Listovi su nazubljeni i perasto razdijeljeni.
Cvjetovi su mali, grozdasti, bijele boje.
Rastu na tankim visokim stapkama.
Nalazi se na livadama, poljima, na ne obrađenim zemljištima, uz cestu.
Jestiva je cijela biljka. Bogata je vitaminom C i karotinom.
Mladu biljku kuhamo u paziji.

VEPRINA

Ruscus aculeatus

Višegodišnja biljka iz porodice šparogovki.
Stabljike su grmolike, drvenaste, tanke kore i oštrih listova. Bodljikava.
Plodovi su crvene bobice koje nisu jestive.
Korijen joj je ljekovit.
Jestivi su mladi izdanci koji izgledom najviše sliče na šparoge.

***Veprina je zaštićena biljka na području Republike Hrvatske, pa berite samo izdanke, na području koje pripada vama ili vašim bližnjima.

ŠTIR (AMARANT)

Amaranthus retroflexus

Visoka, čvrsta, dlakava stabljika.
Može narasti i do 1 metar u visinu.
Jakog korijena kojeg je teško iščupati.
Raste tijekom cijele godine.
Listovi su dugi 3 – 10 cm, rastu na dlakavoj peteljci. Ovalni i rombasti.
Cvjetovi su mali i zeleni, rastu u klasu u pazusima listova na vrhu biljke.
Invazivna je vrsta. Raste na suhim i neplodnim zemljištima, oranicama, uz cestu, po livadama.
Jestivi su mladi listovi i sjemenke.